Odnos zarade direktora i zaposlenih

Company Culture, Entrepreneurship

U prvom postu na Devana blogu na srpskom jeziku, pričamo o odnosu plata direktora i zaposlenih i koje implikacije na kompaniju to može da ima.

Poslednjih decenija, barem u Americi, kompenzacija direktora je uglavnom gledana kroz prizmu zarade po deonici. U principu ovakav pristup je fundamentalno pogrešan jer ne daje potpunu sliku – stvari kao što je preuzimanje nepotrebnih rizika ili fenomenalan rast direktorskih plata. Ovo drugo je posebno uzelo maha i neretko možemo videti direktore velikih kompanija koji godinu završe 10, 50 ili čak 100 miliona dolara bogatiji, dok plate zaposlenih manje-više stagniraju.

Veliki zaokret se u S.A.D. desio nakon ekonomske krize 2008. kada je kroz zakon poznat kao “Dodd Frank act” doneseno niz uredbi kojima je za cilj bilo da bolje regulišu “pohlepu” korporacija. Između ostalih, 5. avgusta 2015. je doneta i po meni istorijska uredba koja zahteva da sve javne kompanije vidljivo publikuju odnos plata direktora u odnosu na plate u kompaniji. Ova uredba će stupiti na snagu 2017. i imaće po mom mišljenju ogromne posledice na valuaciju javnih kompanija i poverenje investitora. Iako veoma prosta, ova metrika može veoma lako uticati na milione zaposlenih jer kompanije, u pokušaju da smanje ovaj odnos i ispadnu bolje u očima javnosti imaju samo dva izbora: ili da smanje platu direktora ili da povećaju plate zaposlenima.

Generalno govoreći, kompanije u kojima je ovaj odnos manji će dugoročno imati lojalnije i produktivnije zaposlene. Direktor koji prima manju kompenzaciju, biće više smatran kao vođa i neko ko dobro razume zaposlene, ceni resurse koje ima na raspolaganju i podstiče inovaciju.

Glassdoor je objavio interesantnu analizu ovog odnosa za neke od najpoznatijih kompanija. Kada gledam ovu listu naravno mi prvo u oči upadaju frapantni brojevi za neke od kompanije gde ovi odnosi idu na više od 1000:1. Discovery communications prednjači sa odnosom od 1951:1 (definitivno žurka za direktora, a kokice za sve ostale).

Način na koji instiktivno koristim ovu listu je da je sortiram u rastućem redosledu i gledam koje su to kompanije sa najmanjim odnosom. Ako bih ulagao sutra u berzu, verovatno bih kupio deonice nekih od ovih kompanija: Symantec, Facebook, Tripadvisor i Amazon, u kojima se ovaj odnos kreće od 3:1 do 15:1.

U Srbiji je situacija značajno drugačija. Javne informacije o kompenzacijama direktora kompanija nisu dostupne, i ono malo informacija koje postoje su uglavnom po tabloidima. I tada se pominju mesečne plate do ranga 6.000-7.000€ što je “samo” (za američke uslove) 15 ili 20 puta više od prosečne plate zaposlenih u tim preduzećima. U Srbiji doduše postoji odredba po kojoj se doprinosi plaćaju samo do iznosa petostruke prosečne plate (što je negde do 130.000 RSD), preko toga se porezi plaćaju samo na platu. To teoretski pruža plodno tlo za inflaciju plata “funkcionera”.

Ako želite da utvrdite koliki je ovaj odnos u vašoj kompaniji potrebno je da pronađete medijanu (različito od proseka!) kompenzacije svih zaposlenih, ili bar dobrog uzorka ako ih imate mnogo, pa je uporedite sa kompenzacijom direktora. Pod kompenzacijom se podrazumeva ukupna zarada u toku godine, dakle plata plus bonusi.

U Devana Tehnologies situacija izgleda ovako (bruto iznosi za 2015.):

Totalna kompenzacija direktora: $56.351 USD

Median kompenzacija u kompaniji: $19.180 USD

Odnos: 2,93:1

(u interesu pune transparentnosti ja sam takođe i vlasnik ove kompanije što znači da ukoliko je profitabilna i tako odlučim mogu da podignem i određenu dobit. Ovo ipak ne treba mešati sa sistemom kompenzacije koji bi ovako funkcionisao i da je bilo ko drugi direktor.)